Balkoteka 24h Balkanski info portal
Moždani udar – smanjenje protoka krvi u mozgu zbog ugruška ili krvarenja – hitan je slučaj. Stoga, što prije započne liječenje, manja je vjerovatnost da će moždano tkivo biti trajno oštećeno.
“Postoje tretmani za moždani udar koje treba primijeniti u prva tri do četiri sata nakon moždanog udara, kao što su lijekovi koji napadaju ugrušak. Zbog toga je ključna brza reakcija“, tvrdi profesor neurologije Seemant Chaturvedi.
1. Poteškoće s vidom ili zamagljen vid
Moždani udar može uzrokovati probleme s vidom: dvostruku sliku, zamagljenu sliku ili potpuni gubitak vida na jedno oko. Ovo očigledno nije dobro poznata činjenica: jedno istraživanje provedeno na 1.300 ljudi pokazalo je da samo 44 posto njih zna da moždani udar može uzrokovati probleme s vidom.
2. Poteškoće u govoru ili zbunjenost
Čak se i prilikom ‘manjih’ moždanih udara mogu javiti poteškoće u komunikaciji. Moždani udar može narušiti sposobnost izražavanja ili razumijevanje govora. Ako ne možete normalno izgovoriti rečenicu i miješate riječi, vjerovatnost da ste pretrpjeli moždani udar iznosi 72 posto.
Novo istraživanje pokazalo je kako se znakovi oštećenja pamćenja javljaju kod mnogih starijih pacijenata, čak i bez dijagnoze potpunog moždanog udara.
Osobe koje dožive “tihi moždani udar”, kod kojeg simptomi nisu jako očiti, ali nemaju regularni moždani udar i dalje su pod povećanim rizikom od javljanja problema s pamćenjem i razmišljanjem, pokazali su rezultati novog istraživanja.
Tihi moždani udar često nije dijagnosticiran ni brzo liječen, a pacijenti nastave sa svojim svakodnevnim aktivnostima, ni ne slutivši da se u njihovom mozgu nešto dogodilo. Usprkos tome što ne uzrokuje prepoznatljive simptome, tihi moždani udar i dalje uzrokuje oštećenja na mozgu, i stavlja bolesnike u skupinu povećanog rizika za razvoj velikog moždanog udara u budućnosti.
Studija je objavljena u časopisu Neurology, a njome se želi još jednom naglasiti koliko je važno paziti na sve znakove moždanog udara.
“Naša studija naglašava važnost razgovora o simptomima nalik onima kod moždanog udara s obiteljskim liječnikom, čak i ako sami simptomi ne traju dugo”, kaže autor studije, dr. Brendan Kelley sa sveučilišta Cincinnati. “Takvi simptomi mogu biti upozoravajući znak da kod osobe postoji povećan rizik od moždanog udara ili problema s razmišljanjem i pamćenjem”.
Kelleyjev tim u studiju je uključio gotovo 24,000 osoba, prosječne dobi 64 godine, koji su ispunili upitnik o simptomima moždanog udara na početku istraživanja i svakih šest mjeseci nakon toga sljedeće dvije godine. I njihova sposobnost pamćenja i razmišljanja testirana je jednom godišnje.
Tijekom trajanja istraživanja 30 posto ispitanika iskusilo je simptome slične onima kod moždanog udara, no nisu doživjeli moždani udar. Kod tih je ispitanika bila veća vjerojatnost slabljenja pamćenja i sposobnosti razmišljanja, nego kod osoba koje nisu iskusile iste simptome.
“Tihi moždani udar, koji uzrokuje oštećenje manjih područja mozga, povezan je s poteškoćama pamćenja i razmišljanja, no teško je “proučavati” te tihe moždane udare zbog troškova pregleda magnetskom rezonancom. Ovom studijom smo ustanovili kako kratki upitnik od sedam pitanja može biti učinkovito oružje prilikom identifikacije osoba koje su pod povećanim rizikom od razvoja demencije”, rekao je Kelley.
Neki moždani udari mogu biti “tihi” ili asimptomatični zbog lokacije unutar mozga.
Medicinski stručnjaci stoga trebaju pacijente pitati o potencijalnoj povijesti tihih moždanih udara, kako bi se počele terapije koje mogu smanjiti rizik od problema s pamćenjem i, važnije, kako bi se smanjio rizik od moždanog udara koji može ugroziti život, zaključak je stručnjaka.
